PRESVLAČENJE KRŠA: povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja

Zašto je Dinarski krš – u znanosti najslavniji i najvrjedniji krš na svijetu – u najčešćoj javnoj percepciji domicilnih zemalja tek negativan razvojni pojam? Duboko proturječje koje nosi to pitanje usmjerilo je i naše istraživanje. U njemu ima čuđenja, ali i sasvim očekivanih odgovora. Istraživanje je postavljeno tako da teži cjelovitoj slici krša. Na tom putu često su iskrsavale potrebe za novim istraživačkim položajima i gledištima. Zbog njih smo mijenjali metode i discipline, osjećajući se strancem u nekima od njih. Javljalo se pitanje kojem matičnom području u nekom uobičajenom znanstvenom pogledu istraživanje uopće pripada.

Sretan je niz okolnosti što je istraživanje kombiniralo više multidisciplinarnih pristupa koji su po prirodi otvoreni za sve namjernike ili nisu sasvim izgrađeni, nisu okoštali ni ogradili oko sebe jake odstupnice pa su dopustili da se nastanimo na njihovu rubu kao invazivna biljka uz cestu. To su suvremeno shvaćena karstologija, povijest okoliša i kulturni krajolik. Isprobali smo ih unakrsno na području znanstvenog poznavanja, upotrebe i obilježavanja istraživanog prostora. Stekli smo dojam da bi temeljito iskorištavanje istraživačkih mogućnosti svakog od tih pristupa pojedinačno moglo dati zadovoljavajuće znanstvene rezultate.

Polazno pitanje usmjereno je na uže područje krša, koje je u našim prilikama bilo moguće istražiti. To je Popovo polje. Zašto baš ono? Prvi razlog je biografske naravi: na njemu smo se prvo i zapitali o kršu. Drugo je splet praktičnih okolnosti koje su povezane sa željom da se stvore znanstvene pretpostavke za bolji život i primjerenije korištenje krajolika. I, konačno, jer Popovo polje svojim iznimnim vrijednostima te povijesnim iskustvima omogućuje dovoljno kvalitetnog materijala.