Monografija o najstarijim izvorima hrvatske glazbe predstavlja premijerni sustavni prikaz pergamenih rukopisa koji svjedoče glazbenu kulturu povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku u periodu od 11. stoljeća do kraja 16. stoljeća.
Ovdje ju u hrvatskom prijevodu donosimo u toj istoj njezinoj unutarnjoj strukturi i rasporedu, koju je priredio Marko Trogrlić, te uz njegovu Uvodnu studiju na početku knjige. Djelo obiluje čvrstom argumentacijom koja se temelji na prvorazrednim izvornim arhivskim vrelima.
"U zemlji duše" Ursule Seghezzi donosi devetnaest bajki braće Grimm ispričanih i interpretiranih na nov, suvremen način. Bajke su namijenjene djeci, no bit će zanimljive i odraslima jer će njihovo suvremeno preoblikovanje otvoriti mnoga pitanja – i to ne samo pitanja vezana uz bajke već i pitanja vrijednosti u prošlim vremenima.
Prvenstvena je namjena knjige "Uvod u suvremenu teatrologiju" pružiti analitički uvid u suvremene pristupe kazalištu u kontekstu suvremenih pristupa književnosti s jedne, a izvedbenim umjetnostima s druge strane.
"U svom predgovoru autorica skromno ističe da njezina knjiga predstavlja tek „djelić priče male zajednice koja je nastala na rubu velikih carstava”, ali ovim smo rukopisom dobili utemeljen prikaz povijesnoga konteksta nastanka i povijesti židovske zajednice u Hrvatskoj nakon 1945., u kojemu se uvjerljivo i utemeljeno daje značajan prilog historiografiji I...
Temeljena na autorovu radu u nastavi, ova knjiga tumači i približava čitatelju fenomen filmskog modernizma, neiscrpnu temu započetu prije više od jednog stoljeća.
U knjizi Nebojše Lujanovića "Prostor za otpadnike : Od ideologije i identiteta do književnog polja" riječ je o autorima dvojne (ili više) identitetske pripadnosti koji ne zadovoljavaju tradicionalne kriterije uokviravanja u koncepte nacionalne književnosti.
Zbornik radova Ante Peterlića o hrvatskoj filmologiji i hrvatskom filmu kapitalno je ostvarenje ponajviše iz dva razloga. U prvom dijelu sadrži otkrivačke studije o počecima pisanja o filmu u Hrvatskoj, upozoravajući na uvide na koje je naša kultura nepravedno zaboravila.
Ova je knjiga svojim pregledom glavnih suvremenih pristupa, od kojih svaki čitatelju donosi neki novi uvid u kompleksni fenomen prevođenja, zamišljena kao uvod u to zanimljivo i plodno područje. Cilj joj je potaknuti čitatelja na razmišljanje o različitim načinima na koje se prijevodi, prevođenje i prevoditelji mogu promatrati u suvremenome svijetu.
Tekstovi u ovoj knjizi nešto su poput desetogodišnjeg dnevnika čitanja novije hrvatske proze. Govore dvostrukim jezikom: jezikom struke i stručne literature, ali i jezi kom doživljaja književnog djela, jezikom emocija i dojma… baš onako kako je to prije stotinu godina zagovarao Antun Barac…
Klasicizam je u povijesti književnosti moguće odrediti kao književni stil i književno razdoblje. Stoga je pristup temi usmjeren na proučavanje temeljnih odlika književnih tekstova kanonskih autora klasicizma, a s druge strane na njegove vremensko rasprostiranje u pojedinim nacionalnim književnostima od XVII. do početka XIX. stoljeća.
Teme u knjizi su Mediji i masovna komunikacija; Tradicionalni mediji: tisak, radio, televizija; internet i komunikacija; Novi mediji u digitalnom dobu - WWW, Portali, Facebook, YouTube, Google, Wikipedija; Mediji i kultura, Mediji i javnost, Medijski sustav, Medijska industrija, Koncept i paradigme medijske pismenosti.