Prikaži uvećano

SOCIJALISTIČKE MISLI-Friedrich Engels

ISBN: 9789533201429

Stanje: Novi proizvod

Kapitalistički način proizvodnje je sasvim dobar i može ostati, ali kapitalistički način raspodjele nije dobar i mora se ukinuti.

Čovjekovo vlastito biće puno je divnije i uzvišenije nego imaginarno biće svih mogućih »bogova«, koji su samo
više ili manje nejasan i iskrivljen odraz samog čovjeka.

Više detalja

Pažnja: Posljednji artikli na stanju!

Ispis

Podaci

Autor	Friedrich Engels
Izdavač	Šareni dućan
Godina	2021
Uvez	tvrdi
Broj stranica	180
Format	15x12,5 cm
ISBN	9789533201429
Jezik	Hrvatski

Više informacija

Kapitalistički način proizvodnje je sasvim dobar i može ostati, ali kapitalistički način raspodjele nije dobar i mora se ukinuti.

Čovjekovo vlastito biće puno je divnije i uzvišenije nego imaginarno biće svih mogućih »bogova«, koji su samo
više ili manje nejasan i iskrivljen odraz samog čovjeka.

Oni koji rade ne stječu ništa, a oni koji stječu ne rade ništa.

Netko jede finije poslastice, pije skuplja vina – a kakva je sreća u tome? Jesu li oni ljepši, bolji, jači, valjaniji?

Proleteri svih zemalja, ujedinite se!

Friedrich Engels (28. studenoga 1820. – 5. kolovoza 1895.) rođen je u imućnoj kalvinističkoj obitelji u Wuppertalu. Otac mu je bio vlasnik tvornica tekstila u Wuppertalu i Manchesteru. Mladi Engels odrastao je na tvorničkom imanju s četrdesetak kuća i školom za dvjestotinjak radničke djece. Tu je iz prve ruke mogao vidjeti životne, stambene i radne uvjete radničke klase, kao i nehumane posljedice industrijske revolucije. Engelsov otac nikako nije bio zadovoljan sinovim nesvakidašnjim i za njegovu klasu neuobičajenim senzibilitetom prema radničkoj klasi. Nadajući se da će ga prosvijetliti i preobratiti, šalje ga u tvornicu u Manchesteru, gdje bi se trebao naučiti poslovnim vještinama. Engels je revno prihvatio očevu ponudu, no iz sasvim drugih razloga i motiva. Naime, otac je silno nastojao udaljiti revolucionarno nastrojenog sina od agitiranja u Njemačkoj i stvoriti od njega solidnoga i uglednoga poslovnog čovjeka. Sin je pak želio biti u centru modernoga kapitalizma. Međutim, sudbina je htjela suprotno očevoj nakani. Tri godine provedene u Manchesteru samo su dodatno rasplamsale Engelsov revolucionarni žar i ojačale njegovu naklonost eksploatiranim klasama. Engelsove manchesterske godine rezultirat će njegovom ponajboljom sociološko--antropološko-ekonomskom studijom Položaj radničke klase u Engleskoj. Ovim djelom Engels izlazi iz Marxove sjene, u koju se djelomično i sam skromno smjestio. Nema veće i raširenije zablude, a koju je i sam Engels zbog pretjerane skromnosti potpirivao, od one da je on »druga violina« Marxu. A upravo tako se ustoličilo, kada se o njemu govori, vezanje Engelsovog imena uz Marxa. Time se, međutim, nehotimično zaklanja izvornost vlastite Engelsove misli, koju je on razvijao uz Marxa, a ne isključivo pod Marxom. Posebno valja naglasiti da je Engels u filozofiji, ekonomiji i sociologiji bio autodidakt. Ali taj navodni nedostatak disciplinarnog pristupa u smislu formalnog obrazovanja samo bjelodano potvrđuje Engelsov prirodni talent te suverenost mišljenja, prodornost, oštrinu i analitičnost koje odlikuju njegova djela. Tomu u prilog govore i ovdje odabrane misli. Bez imalo ustezanja se može reći da je ustrajanjem na konkretnim činjenicama, a ne na apstrakcijama, Engels zadužio cjelokupnu Marxovu teoriju dajući lice i figuru Marxovom apstraktnom proleteru, smještajući ga u konkretne uvjete rada i života.