RAKOVICA

Nakon dosadašnje četiri objavljene knjige „Političke siluete“, „Bijeg. Veliki grad“, „Eseji o svjetskoj književnosti“ i „Vuci“, slijedi i pet knjiga Izbranih djela Milutina Cihlara Nehajeva „Rakovica“ u povodu 150. godišnjice bune i pogibije Eugena Kvaternika. Riječ je o knjizi objavljenoj 1932., beletriziranoj dokumentarnoj monografiji (zbog autorove smrti nedovršenoj), po mnogo čemu sličnoj romanu „Vuci“. Nehajev je u posljednjem desetljeću svoga života nekako sav okrenut pisanju povijesno-političkih portreta hrvatskih velikana, poput braće Radića, Starčevića, Mažuranića, Laginje, kneza Krste Frankopana, sina B. Frankopana, a onda i Eugena Kvaternika.

Iako su to tekstovi koji su pisani u jeku diktatorskoga režima kralja Aleksandra, njihova je glavna ideja zapitanost nad pitanjem hrvatske državnosti, prisutna i u „Vucima“ i u „Rakovici“, ispisana prepletenim finim nitima fikcije i grubih povijesnih činjenica/dokumenata. Bilo bi vrijedno obilježiti 150. godišnjicu Rakovičke bune i Kvaternikove pogibije upravo Nehajevljevom beletriziranom monografijom. Monografiji će biti pridodan i primjereni pogovor.