ZLATAROVO ZLATO

Već početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća hrvatska književnost dobiva prvog romansijera. Prvoga, i odmah najvećega. Jer August Šenoa (1838. - 1881.) uistinu je ključna stuba u razvoju hrvatskog romana. Šenoa je u hrvatskoj književnosti zapravo kanonizirao roman kao žanr i formirao čitateljsku publiku kojoj je roman postao omiljenim štivom. On je anticipator našega proznog realizma, tvorac hrvatskoga povijesnog romana i, kao kajkavac, kodifikator urbane štokavštine. Sve bitne pretpostavke nužne za život i razvoj romana u hrvatskoj književnosti vezane su za Šenoino ime. Šenoa je autor prvoga našeg estetski relevantnog romana Zlatarovo zlato, u kojemu je ispripovjedio ljubavnu priču građanke Dore Krupićeve i plemića Pavla Gregorijanca te sukob Zagrepčana i medvedgradskoga vlastelina Stjepka Gregorijanca.