O SVIJETU I SMRTI

Ostala tri spisa (Priprava na smrt, Utješni govor o smrti i Smrt i pogreb) žanrovski su različita i bave se središnjom temom smrti. Osim što su u njima brojna promišljanja, argumenti i uvidi koji su primjenjivi i danas, iz tih spisa doznajemo ponešto i o onodobnim praksama, životu i kulturi. Oštroumnim, iskrenim i hrabrim izlaganjem o vjekovnim, humanističkim temama Erazmo djeluje prosvjetiteljski i pomaže stvari i pojave sagledati u njihovoj istini. U tom smislu njegova razmišljanja i naputci mogu se držati i svojevrsnom terapijom suvremenom čovjeku i društvu. Erazmo Roterdamski (1460. ili 1400-1530) jedan je od najistaknutijih europskih humanista. Bio je augustinac, filozof i filolog, duboko predan znanstvenom radu i intelektualnoj slobodi. Priredio je važna izdanja te napisao više za paženih djela raznih žanrova – od pjesništva i pisama do rasprava. Kao vrstan poznavatelj grčkog i latinskog jezika, zadužio je znanost svojim filološkim i tekstološkim radom te priređivanjem prijevoda i izdanja Novog zavjeta, Aristotela i crkvenih otaca. U cjelokupnom Erazmovu opusu dolazi do izražaja njegova erudicija, znanstvena akribičnost i britka kritičnost. Iako je bio slavljen i cijenjen kao predavač i pisac, ostao je politički i vjerski neutralan u vrijeme spora između reformatorske i rimokatoličke strane. Zbog te neutralnosti bio je napadan s obiju strana. Erazmova borba protiv neznanja i praznovjerja bila je motivirana isključivo humanističkim uvjerenjima, a zalagao se za duhovnu reformu i promjenu nekih uvriježenih nastranih običaja. Njegova misao i danas ima veliki utjecaj, a on sâm ostaje simbol slobodnoga, neovisnog i moralnog intelektualca – prvak humanizma i trajni uzor europske misli.