ŽIVOT I DJELO KARDINALA FRANJE KUHARIĆA

Kardinal Franjo Kuharić jedan je od najvećih sinova Katoličke Crkve u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Bio je ključna pastirska figura u prijelomnim povijesnim trenutcima Katoličke crkve i hrvatskoga naroda u drugoj polovici 20. stoljeća, a posebno početkom devedesetih godina 20. stoljeća tijekom Domovinskoga rata i osamostaljenja Republike Hrvatske. Dobro je poznata i fama sanctitatis koju je kardinal Kuharić uživao i još uvijek uživa među hrvatskim katoličkim pukom.

Život i djelo kardinala Franje Kuharića na jednom mjestu daje dobar, iako ne iscrpan i konačan, prikaz Kuharićeva života i djela. U ovom zborniku objavljena su dvadeset i tri priloga (od dvadeset i osam obrađenih tema na samom simpoziju) te prigodni pozdravni govori na otvaranju i zatvaranju simpozija. 

Na samom početku zbornika čitatelj će naići na kronološki pregled Kuharićeva života i pastirskoga služenja, o čemu je pisao Anđelko Košćak. Stjepan Baloban pisao je o kardinalu Kuhariću kao crkvenom i moralnom autoritetu u vremenu komunizma, a pokriveno je i njegovo djelovanje na čelu Biskupske konferencije Jugoslavije od 1970. do 1991. (o čemu je pisao Ratko Perić), „Žalosni Božić“ 1971. i Hrvatsko proljeće u dnevniku (nad)biskupa Franje Kuharića (Ana Biočić i Vatroslav Siketić), uloga kardinala Franje Kuharića kao predvodnika Katoličke Crkve u Hrvatskoj u procesu stvaranja hrvatske države i u vrijeme Domovinskog rata (Julija Barunčić Pletikosić i Ante Nazor).

Juraj Batelja pisao je o odnosu bl. Alojzija Stepinca i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, dok je Miroslav Akmadža produbio temu djelovanja nadbiskupa Franje Kuharića (njegovi javni prosvjedi, poslanice i propovijedi, uz oštre reakcije državnih vlasti) tijekom komunističkoga režima (1970. – 1989.), političkih nemira i pogoršanja odnosa Crkve i države. Zbornik nadalje okuplja niz zanimljivih tema iz raznih perspektiva. Tu je, primjerice, i ona vezana uz tisak i izdavaštvo, o kojoj su pisali Stjepan Brebrić (Nadbiskup Franjo Kuharić i razvoj Kršćanske sadašnjosti) i Anto Mikić ((Nad)biskup Franjo Kuharić kao odgovorni urednik Glasa Koncila (1964. – 1970.)), kao i tema njegovih poslanica, poruka, propovijedi i govora o kojima su pisali Marija Pehar (Mariološko-marijanski sadržaji u propovijedima i govorima zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Franje Kuharića), Tomislav Hačko (Kardinal Franjo Kuharić i glavne teme božićnih, korizmenih i uskrsnih pastirskih poruka), Branko Murić (Nadbiskup Franjo Kuharić i Crkva iz naroda. Pastirski poticaji primjene koncilskog nauka o Crkvi u njegovim javnim nastupima) i Želimir Puljić (Otajstvo biskupske službe u nastupima sluge Božjega Franje kardinala Kuharića). O  četiri osnovne značajke duhovnosti koju je promovirao kardinal Kuharić i glavnim temama moralnog naučavanja pisali su Tonči Matulić i Ante Bekavac (Glavne moralne teme u naučavanju nadbiskupa Franje Kuharića: čovjek, grijeh, nadnaravne krjeposti, moralna savjest i moralni zakon) te Franjo Podgorelec (Značajke duhovnosti koju je promicao kardinal Franjo Kuharić).