SUVREMENI ORUŽANI SUKOBI 1945. - 2018.

Razumijevanje sadašnjosti nije moguće bez razumijevanja prošlosti, kaže stara maksima. Doista, razumijevanje vijesti koje svakodnevno gledamo na televiziji ili čitamo u novinama ne bi bilo moguće kad ne bismo znali koji su im događaji prethodili prije deset dana ili čak prije deset desetljeća. Današnja politička situacija u svijetu uvelike je uvjetovana sukobima koji su se dogodili u zadnjih sedamdesetak godina. Iako su nakon Drugog svjetskog rata uspostavljeni uvjeti za onemogućavanje onakvog sukoba na globalnoj razini kakav se odvijao od 1939. do 1945., Ujedinjeni narodi, unatoč svim svojim naporima, do danas nisu uspjeli iskorijeniti napetosti među državama ili čak unutar jedne države.

Međutim, potpunom razumijevanju sukoba koji su doveli do današnjih političkih odnosa u svijetu na putu je stajao nedostatak relevantne literature na tu temu. S tim se problemom susreo i Hrvoje Barberić. ”Nije postojala literatura na hrvatskom jeziku, ali ni na drugim jezicima koja bi čitatelju prosječnog stupnja poznavanja materije na jednostavan i sažet način pojasnila genezu, tijek i posljedice pojedinog oružanog sukoba,” objašnjava autor. ”Naime, enciklopedijske natuknice koje pokrivaju takve teme prešture su, a specijalizirana literatura preširoka je ili je teško dostupna čitatelju.“ Barberić je stoga odlučio uzeti stvari u svoje ruke i napisati knjigu koja bi jednostavnim jezikom opisala sve oružane sukobe koji su se odvijali u svijetu nakon Drugog svjetskog rata. Rezultat je njegova rada knjiga ”Suvremeni oružani sukobi 1945. – 2018.“

Knjiga je nastajala u razdoblju od deset godina, tijekom kojih je autor pročitao oko 170 bibliografskih izvora i nebrojenu količinu novinskih članaka. Međutim, pisanje knjige predstavljalo je i određene izazove. Mnoge informacije bile su kontradiktorne, a rijetko koji izvor ispunjavao je kriterij znanstvene objektivnosti. Osim toga, bilo je i teško precizno odrediti razdoblje trajanje svih pojedinih sukoba, tim više jer su se neki sukobi odvijali u vrijeme nastanka knjige.

Međutim, Barberić je uspio sve te izazove prebroditi te stvoriti djelo koje je po mnogočemu jedinstveno na hrvatskom tržištu. U njoj su opisani uzroci, tijek i posljedice 66 oružanih sukoba vođenih od kraja Drugog svjetskog rata do danas. Svako poglavlje sadrži i kronološki prikaz najvažnijih događanja u svakom sukobu te fotografije s bojišta. Osim toga, knjiga sadrži i kronologiju svih sukoba u razdoblju koje je njome obrađeno, sažete životopise dvjestotinjak relevantnih vojnih i političkih ličnosti te kratki pregled političkih vodstava najvećih svjetskih sila (SAD, SSSR / Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina) i UN-a u zadnjih sedam desetljeća.

Barberić je najviše ponosan na činjenicu što je stvorio djelo koje publici na razumljiv način približava tematiku: ”Moja se knjiga razlikuje od sličnih knjiga na tržištu jer pokušava protumačiti i pozadinu konflikta umjesto da samo navodi događaje. Također, knjiga je oslobođena subjektivnosti i često prisutnog tumačenja zbivanja sa stajališta zemlje autora (obično SAD ili Ujedinjeno Kraljevstvo); najveći dio knjige ima vrijednosno neutralni stav prema događajima.“

Da bi se zadržala objektivnost u obradi materije, sukobi su u knjizi obrađeni kronološki, pri čemu je svakom sukobu posvećena jednaka količina teksta. Uz međudržavne ratove, u knjizi su opisani i međudržavni oružani incidenti, terorističke kampanje, vojni udari i slučajevi državnog, odnosno građanskog nasilja. Zanimljivo je primijetiti da u obrađenom razdoblju prevladavaju unutarnji sukobi, pri čemu se kao najjača žarišta sukoba ističu Azija, Afrika i jugoistočna Europa, dok u Australiji nije zabilježen nijedan sukob. Prilikom čitanja knjige također upada u oči da su sukobi često bili povezani s procesom promjene granica (npr. podjela Čehoslovačke, raspad SSSR-a, dekolonizacija, itd.).

Za čitanje knjige svakako je nužno imati predznanje iz područja međunarodnih odnosa, povijesti, politologije i vojne znanosti. Stoga će knjigu najlakše razumjeti, ali i najveću korist od nje imati studenti društvenih znanosti, novinari i diplomati. Međutim, bez obzira na struku, knjiga može biti od velike koristi svima koji žele više naučiti o uzrocima i tijeku oružanih sukoba koji su oblikovali međunarodne odnose u XXI. stoljeću.