9789533690292
Novi proizvod
Giorgio Agamben, jedan od vodećih suvremenih filozofa i teoretičara politike, u ovoj je knjizi sabrao svoje misli o politici, demokraciji i epidemiji. U tim jezgrovitim, katkad vrlo kratkim istupima, autor promišlja o etičkim i političkim posljedicama pandemije te definira preobrazbu političkih paradigmi u zapadnim demokracijama.
Pažnja: Posljednji artikli na stanju!
Datum dostupnosti:
| Autor | Giorgio Agamben |
| Izdavač | TIM press |
| Godina | 2023 |
| Uvez | meki |
| Broj stranica | 136 |
| Format | 125x200 mm |
| ISBN | 978-953-369-029-2 |
| Jezik | Hrvatski |
Giorgio Agamben, jedan od vodećih suvremenih filozofa i teoretičara politike, u ovoj je knjizi sabrao svoje misli o politici, demokraciji i epidemiji. U tim jezgrovitim, katkad vrlo kratkim istupima, autor promišlja o etičkim i političkim posljedicama pandemije te definira preobrazbu političkih paradigmi u zapadnim demokracijama. Pita se kako je moguće da je, uime biološke sigurnosti i zdravlja, model građanskih demokracija s jasno definiranim pravima, demokratskim procedurama i ustavima mogao ustupiti mjesto novom despotizmu u kojem su građani prihvaćali dotad neviđena ograničenja slobode.
Agamben taj novi mehanizam upravljanja koji proizlazi iz spoja straha za vlastito zdravlje i moći državne vlasti naziva „biološkom sigurnošću“ te ga smatra učinkovitijim od svih koje je zapadnjačka povijest dosad upoznala. Autor zaključuje da su ljudi, kada je riječ o prijetnji zdravlju, spremni prihvatiti nezamisliva ograničenja sloboda, koja nisu prihvaćali ni u velikim svjetskim ratovima ni u totalitarnim režimima.
* * *
Giorgio Agamben (1942.) jedna je od vodećih ličnosti u filozofiji i političkoj teoriji. Njegovo jedinstveno čitanje književnosti, književne teorije, kontinentalne filozofije, političke misli, religijskih studija i umjetnosti učinilo ga je jednim od najinovativnijih mislilaca našeg vremena.
Agamben je studirao pravo i filozofiju na Sveučilištu u Rimu, gdje je napisao neobjavljenu doktorsku tezu o političkoj misli Simone Weil. Kao postdoktorand u Freiburgu (1966. – 1968.) sudjelovao je na seminarima Martina Heideggera o Hegelu i Heraklitu, a od 1974. do 1975. bio je suradnik na Institutu Warburg Sveučilišta u Londonu. Predavao je na Sveučilištu Macerata, Sveučilištu u Veroni, Collègeu Internationale de Paris, Università della Svizzera Italiana, Università Iuav di Venezia, New School u New Yorku i The European Graduate School / EGS, gdje drži katedru Barucha Spinoze.
Od 1980-ih, velik dio rada ovog filozofa može se čitati kao pokret prema projektu Homo sacer, koji počinje knjigom Homo sacer: Suverena moć i goli život (1995.). Rad se bavi pitanjima koja su postavili brojni teoretičari iz dvadesetog stoljeća, ponajprije Michel Foucault, te ih nadograđuje. Ukratko, projekt je odgovor na pitanja totalitarizma i biopolitike. Neka od njegovih istaknutih djela su: Izvanredno stanje – Homo Sacer II, 1, Ono što ostaje od Auschwitza: Arhiv i svjedok, Homo Sacer III, Goloća, Ideja proze, Profanacije, Vrijeme što ostaje i Autoportret u radnoj sobi.
45,90 KM
30,50 KM
43,70 KM
39,70 KM
39,70 KM
19,40 KM
24,30 KM
40,00 KM
23,40 KM
10,00 KM 25,00 KM
46,20 KM
43,00 KM
41,90 KM
37,00 KM
36,60 KM
60,00 KM
61,60 KM
39,70 KM
42,80 KM
29,10 KM
29,80 KM
12,30 KM
34,90 KM
32,00 KM
24,60 KM
42,80 KM
50,50 KM
37,90 KM
30,50 KM
15,00 KM -50% 30,00 KM