Čovjek koji želi doznati što misli - zapaža autor ove knjige, slovenski sveučilišni profesor prava i diplomat najvišeg ranga dr. lztok Simoniti (r. 1948. u Ljubljani), neka piše eseje! I nek' bude spreman na svakojaka iznenađenja!
O ZAKONU NEPREKINUTOSTI treće je djelo prevedeno na hrvatski jezik zasigurno jednog od naših najblistavijih i svjetskoj znanosti najpoznatijih hrvatskih znanstvenika. U tom djelu Bošković obrazlaže narav tog načela, navodi njegovu formulaciju te raspravlja o narušavanju tog zakona u matematici i u prirodi.
Doselivši zajedno s majkom iz Hong Konga u bijedu njujorškog Brooklyna, jedanaestogodišnja Kimberly Chang od samog početka biva prisiljena voditi dvostruki život
U jesen 1869. godine Fjodor Mihajlovič Dostojevski, odnedavna sa boravištem u Njemačkoj, dolazi u Petersburg zbog nenadane smrti svojeg posinka Pavela. Lud od boli, trpeći epileptične napadaje, i erotički opsjednut posinkovom gazdaricom, Dostojevski usprkos svemu namjerava otkriti zagonetku Pavelovog života.
Betty i Pisac neobičan su par. On je čuvar ljetovališta koji piše knjige, ona je konobarica i upravo je dala otkaz. Iako oboljela od progresivnog ludila, Betty je Pišćeva najveća ljubav i jedina opsesija.
"Kapital", prvi put objavljen 1876. godine najvažniji je doprinos Karla Marxa svijetu političke ekonomije. Kroz Marxovu kritiku ranjivosti kapitalizma slobodnog tržišta možemo vidjeti i neizbježnost nedavnih financijskih previranja.
Debray se zalaže za renesansu civilizacije, a način na koji je taj zagovor izložen i argumentiran nipošto se ne može označiti kao antiamerikanizam. Najkraće, moglo bi se reći da se knjiga bavi američkom preobrazbom europske, odnosno zapadne civilizacije. Usto, ona je vrlo poučan, neki čak kažu „pedagogičan“, uvod u razlikovanje kulture i civilizacije.
Eristička dijalektika tiskana je i čitana uglavnom zbog manifestnoga sadržaja, zbog uputa kako spretno argumentirati i pobjeđivati u raspravama, savjeta kakve zahvate možemo primijeniti, što, naravno, mnoge privlači.
Opstetrička pelveoperineologija razmatra zbivanja na dnu zdjelice tijekom trudnoće, porođaja i babinja i kasnije, izučavajući moguće posljedice trudnoće kao višemjesečnih zbivanja, porođaja i porođajne ozljede na reprodukcijsko zdravlje žene...
Ova knjiga nije povijest filozofije, a ni povijest znanosti. Ona je povijest iznimno „subverzivnih“ pitanja koja nas navode na promišljanja o svijetu i o našim uvjerenjima. To je i smisao Rovellijeve knjige, u kojoj su znanost i filozofija pridružene upravo zbog sposobnosti neprestanog postavljanja novih pitanja, određujući time, još i danas, napredovanje...