lingvistička istraživanja
Knjiga je namijenjena znanstvenicima zainteresiranim za jezikoslovnu problematiku, ponajprije stručnjacima koji se bave leksikologijom, semantikom i pragmalingvistikom, potom studentima humanističkih i društvenih znanosti, ali će zasigurno svoje mjesto pronaći i među čitateljima šire društvene zajednice koje zanimaju obrađene teme.
Knjiga U potrazi za književnim jezikom Stjepana Damjanovića podijeljena je u tri dijela. U prvom dijelu (Glagoljična tradicija), nekoliko je rasprava o jeziku prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. i nekoliko priloga o istraživačima najstarije hrvatske glagoljične baštine (Bogović, Japundžić) te rasprava o prenošenju...
U knjizi Prouke i portreti Mirka Tomasovića valja uz marulološke teme istaknuti i autorovu polemičnost prema sustavnom omalovažavanju hrvatske tradicije s jedne strane hrvatske renesanse u radovima nekih talijanskih kroatista iredentističkih nagnuća, a s druge strane hrvatskoga romantizma u našoj akademskoj i književnoj zajednici.
Radi se o studiji koja se temelji na višegodišnjem istraživačkom i nastavnom iskustvu obiju autorica, a koja uz nove podatke i uvide iz područja povijesti dječje književnosti, kao i kroz nastojanje na problemskoj sintezi, teži ponuditi okvir za razumijevanje dječje književnosti kao kompleksnog kulturnog, umjetničkog i društvenog fenomena.
Knjiga obuhvaća pregled temeljnih (primijenjeno)lingvističkih tema, organiziranih prema paradigmatskom načelu.
U knjizi "Kroatološki ogledi" donose se radovi vezani uz književnoznanstveni projekt Hrvatski književni povjesničari slijede prilozi u kojima se komentira međunarodno priznanje hrvatskoga jezika ostvareno godine 2008
Pojam stila proučava se trojako – kao norma, znak ili izraz. U prvom slučaju polazi se od pretpostavke kako postoji nešto slično idealu oblikovanja. Drugi slučaj promatra stil kao promjenljivu izražajnu formu koju autor prilagođava izražavanom sadržaju.
Knjiga "Uvod u hrvatsku kratku priču" bavi se povijesnim razvojem kratke priče kao žanra te stavlja naglasak na teorijski pristup kratkoj priči kao i na opisivanje njezinih generičkih obilježja. Kratka priča promatra se u hrvatskom književnom kontekstu. Kratka priča vrlo je popularan književni diskurs.
Klasicizam je u povijesti književnosti moguće odrediti kao književni stil i književno razdoblje. Stoga je pristup temi usmjeren na proučavanje temeljnih odlika književnih tekstova kanonskih autora klasicizma, a s druge strane na njegove vremensko rasprostiranje u pojedinim nacionalnim književnostima od XVII. do početka XIX. stoljeća.
U sklopu biblioteke „Uvodi“, koja donosi koncizno prezentirane preglede važnih područja znanosti o književnosti, kao jedna od prvih knjiga objavljen je "Uvod u romantizam", središnju stilsku formaciju europske književnosti s kraja 18. stoljeća i prve polovice 19. stoljeća.
Ova je knjiga svojim pregledom glavnih suvremenih pristupa, od kojih svaki čitatelju donosi neki novi uvid u kompleksni fenomen prevođenja, zamišljena kao uvod u to zanimljivo i plodno područje. Cilj joj je potaknuti čitatelja na razmišljanje o različitim načinima na koje se prijevodi, prevođenje i prevoditelji mogu promatrati u suvremenome svijetu.
Knjiga "Uvod u naratologiju" bavi se teorijom pripovijedanja, koja danas funkcionira kao jedno od užih područja teorije književnosti, uz tradicionalnije grane poput versifikacije ili stilistike.