U POTRAZI ZA KNJIŽEVNIM JEZIKOM Iz povijesti hrvatskoga jezika i filologije

Knjiga U potrazi za književnim jezikom Stjepana Damjanovića podijeljena je u tri dijela. U prvom dijelu (Glagoljična tradicija), nekoliko je rasprava o jeziku prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. i nekoliko priloga o istraživačima najstarije hrvatske glagoljične baštine (Bogović, Japundžić) te rasprava o prenošenju Baščanske ploče  s Krka u Zagreb.

Drugi dio (Protestantski hrvatski tekstovi) posvećen je glagoljaškoj tradiciji, ali onoj koju su ostvarili hrvatski protestanti: Damjanović upozorava na jezične osobitosti pojedinih hrvatskih protestantskih knjiga i nudi svoj pogled na ukupnost protestantskih jezičnih smjeranja.

Treći dio (Iz povijesti hrvatskoga jezičnoga standarda) posvećen je problemima nastanka našega modernog jezičnog standarda. Ova je knjiga svojevrsna kruna autorova razmatranja ovoga problema posljednjih desetljeća. Potraga za odabirom narječja razumljiva pripadnicima jezične zajednice na širem prostoru, te visoka razina njegova kultiviranja, stvorilo je pretpostavke za sav budući jezični razvoj.

Sve rasprave u knjizi povezane su istim autorovim jezikoslovnim pristupom, koji je sad manje sad više obogaćen i filološkim, pa i historiografskim spoznajama. No jezik je uvijek u prvom planu, kao svojevrsno srcište kroz koje prolaze različite društvene silnice. Damjanović stalno pokušava ustanoviti elemente sustavnosti u jeziku starih tekstova, a onda i preklapanja elemenata iz različitih sustava ako ih ima.