Teorija filma pisana je kako bi se razbistrila neka načelna pitanja od najopćenitije vrijednosti (pitanje “prirode filma”) ali iz osobite teorijske i problemske perspektive.
U ovoj knjizi se totalitarizam nastoji promisliti kao događaj, i to kao događaj u emfatičnom smislu, kao “singularni događaj” na tragu uvida suvremenih filozofa događaja (Arendt, Heidegger, Deleuze i drugi)...
U sedam samostalnih, ali sadržajno povezanih poglavlja, Kundera predstavlja osobno poimanje europskog romana......a kako svijet teorija nije Kunderin svijet, ovo su razmišljanja praktičara.
Knjiga sadrži Foucaultova izlaganja o književnosti u kojima se odražava autorov kompleksan i kritički odnos prema književnosti kao jezičnoj praksi, a koja su izgovorena između 1963. i 1971. godine.
Iako se trendovi mijenjaju, donekle je rijedak slučaj da se u znanstvenici društveno-humanističkog usmjerenja hvataju u koštac s vrućom stvarnošću i to na način da paralelno s pojavom nekog fenomena nikne cjelovita monografija o tom fenomenu. - Maša Kolanović
U “Zavjesi”, najnovijoj knjizi eseja, Kundera se nadovezuje na prethodna djela “Umjetnost romana” i “Iznevjerene oporuke” te nastavlja istraživanja o romanu, odnosno njegovoj evoluciji, pišući o autorima (Sterne, Rabelais, Broch, Diderot, Musil, Kafka...) koji su obilježili povijest te književne vrste.
“Život je drugdje” je izvanredan portret umjetnika kao mladića. Kunderino seciranje stvaralačkog procesa istodobno je nježno i bespoštedno, a njegova intelektualna istančanost, neograničena sposobnost da stvara originalne ideje iz krajnje arhetipičnih ljudskih situacija, čini njegova djela u najmanju ruku poticajnima.