Pereira na portugalskom znači kruškovo drvo i, kao i sva druga imena voćki, prezime je židovskog podrijetla, baš kao što su u Italiji prezimena židovskog podrijetla imena gradova. Time sam želio iskazati počast narodu koji je ostavio dubok trag u portugalskom društvu i koji je u povijesti pretrpio velike nepravde.
Knjiga donosi razgovore što ih je novinar Nicolas Truong vodio s istaknutim francuskim filozofom Alainom Badiouom u sklopu "Teatra ideja", festivala u Avignonu.
Prvi roman proznog virtuoza napisan na francuskom jeziku, koji međutim zadržava “neki tipično kunderinski humor", koji nije ni češki, ni francuski, nego europski. Dok mu Indepedent pripisuje “merkurijansku bezbrižnost", Reppublica govori o kontra-usmjerenosti, a sve to na poznat Kunderin način kojemu ništa nije preozbiljno a da se ne bi mogao poigrati s...
Ova je knjiga zbirka napisa što su objavljivani u novinama, revijama i časopisima tijekom tridesetak godina, od konca šezdesetih, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, te u prvom desetljeću samostalne, tranzicijske Hrvatske.
Kako baciti svjetlo na najozbiljnije probleme, a istodobno ne izgovoriti nijednu ozbiljnu riječ? Kako biti fasciniran realnošću suvremenog svijeta, a istodobno umicati svakom realizmu? Odgovore nudi "Praznik beznačajnosti".
Hrvatski animirani film jedno je od stvaralačkih, kulturnih područja po kojemu je Hrvatska svjetski poznata u filmskim krugovima, on je dio svjetske povijesti animiranog filma, obrađen u svim inozemnim povijesnim knjigama koje dodiruju ili se posvećuju animiranom filmu.
Rui Zink analizira aktualnu situaciju u svijetu, proučava sve što se zbiva i zaključuje da nakon stotinjak godina ideologija koja je zasjenila svijet i bila odgovorna za neke od najmračnijih epizoda svjetske povijesti ponovno zadobiva sljedbenike.
Smiješne ljubavi je zbirka sedam priča: Niko se neće smijati, Zlatna jabuka vječne čežnje, Lažni autostop,Simpozijum, Neka stari mrtvi ustupe mjesto mladim mrtvima, Doktor Havel poslije deset godina, Eduard i bog.
Sociologija književnosti Gisèle Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u snažnom zamahu, koja se u značajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua.
U "Susretu" svakom rečenicom Kundera iznova pokazuje otpor prema uvriježenom mišljenju i romantičnom licemjerju, a dok preispituje skandal zaborava i postojanje crnih lista, ne štedi tzv. intelektualnu elitu, koja je i prečesto tek odraz dominantnog konformizma. Još jedan je to Kunderin autoportret, bez emfaze i patosa, iskren i odmjeren, lucidan, britak...
Polazeći od Bourdieuove teorije književnoga polja, Pascale Casanova u ovome kapitalnom djelu s područja sociologije književnosti i književne teorije na vidjelo iznosi transnacionalne dinamike koje strukturiraju književni svijet, a koje su uvelike pod utjecajem društveno-političkih i ekonomskih kretanja. Unutar tog svijeta stvaraju se visoko hijerarhiziran.