književnost
U ovoj se knjizi nalaze sjajno napisane biografije 40 glavnih likova, junakinja i junaka iz slavnih književnih djela.
(S)misao knjige - (za)bilješke i (p)ogledi nova je zbirka književnih i kritičkih prosudbi afirmirane hrvatske književnice Anite Martinac.
U ovih devet knjiga ukoričeno je sve bitno što je Kordić pisao a i što su drugi o njemu pisali. To su knjževno-kritički tekstovi o zavičajnim velikanima, uopće o hrvatskim i inim književnicima; filozofijsko-teološka razmišljanja o Svijetu, estetičke studije, i t.d., kao i dvije opsežne knjige njegova ontološkoga stvaranja a to je pjesništvo.
Poznata norveška spisateljica Linn Skåber razgovarala je i družila se s mladim ljudima i bilježila njihova razmišljanja o životu, odrastanju, osjećajima, čežnjama. Prikupljene materijale pretočila je u male tekstove o velikim temama – iz perspektive mladih.
Svijet prepoznaje Gabriela Garcíju Márqueza kao jednog od najboljih romanopisaca 20. stoljeća. Manje je poznato da je ovaj slavni kolumbijski nobelovac, kojeg od milja, u hispanskom svijetu, zovu Gabo, bio i vrstan novinar. Skandal stoljeća antologija je njegove novinarske ostavštine. Članci koji su u nju uključeni presjek su četrdesetogodišnjeg rada za...
U svojoj knjizi „Andrićev skriveni teatar“, Almir Bašović u prvom redu nastoji vratiti djela Ive Andrića tamo gdje im je mjesto: čitaocima književnosti.
Štošta u sjećanju biva prepravljeno i nehotice prilagođeno svijesti i duhu onoga tko se sjeća. Tako se neki od ovih portreta bitno razlikuju od onoga što je zabilježeno u njihovim matičnim pripovijestima te od toga kako ih pamte i bilježe povjesničari književnosti i ostali gospodari pripovijesti.
Čudan je oblik književnoga djela Komedija od života u kojem Mate Maras na početku napominje kako je odlučio „baciti pogled unatrag“ i skupiti razasute zapise koji svjedoče o njegovu dosadašnjem putovanju kroz dolinu suza koja se naziva književnošću.
Već je konstatirano, ali valja iznova pritvrditi: raspon Jergovićevih esejističkih motiva kao da nema granica. Ni u područjima koja ga zanimaju, ni u autorima i djelima o kojima piše. I kada se taksativno navedu prva – književnost, slikarstvo, televizija, film, fotografija, muzika, dizajn, povijest, radiofonija – nije sigurno da su navedena sva.