povijest
Posebna se pažnja posvećuje razdoblju tzv. mračnih stoljeća (7.-8.), stvaranju i širenju hrvatskog etničkog identiteta, formiranju političke vlasti Hrvata i njihovom pokrštavanju, društvenom razvitku, crkvenoj organizaciji i kulturi kao iskazu i pokretaču društvenih odnosa.
Ispituje se podrijetlo kronologijskog raspoređivanja književnih djela i autora, kao jednog od načela klasifikacije literarnog materijala. Jednako tako analizira se odnos fizikalnog i povijesnog pojma vremena.Prvo poglavlje posvećeno je tradicijski utemeljenu pojmu i području periodizacije, odnosno, grupiranju književnih tekstova u razdoblja, temeljem...
"U svom predgovoru autorica skromno ističe da njezina knjiga predstavlja tek „djelić priče male zajednice koja je nastala na rubu velikih carstava”, ali ovim smo rukopisom dobili utemeljen prikaz povijesnoga konteksta nastanka i povijesti židovske zajednice u Hrvatskoj nakon 1945., u kojemu se uvjerljivo i utemeljeno daje značajan prilog historiografiji I...
Ova znanstvena monografija autora Ivone Šego-Marić i Tihomira Zovke donosi temeljitu analizu državnopravnih promišljanja fra Dominika Mandića, jednog od najznačajnijih hrvatskih franjevaca i povjesničara 20. stoljeća.
Kako su se ljudska prava i temeljne slobode razvijali u Bosni i Hercegovini kroz različite političke sustave i povijesna razdoblja? Ova knjiga donosi sveobuhvatnu analizu ustavnog razvoja Bosne i Hercegovine od Zemaljskog ustava iz 1910. godine pa sve do Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH iz 1995. godine.
Knjiga Hrvoja Mandića nastoji popuniti historiografsku prazninu nudeći detaljan povijesni pregled hrvatsko-bošnjačkoga sukoba tijekom rata u BiH.
„Hrvatski ured“. Nije bilo potrebno reći ništa drugo, niti je bio potreban nastavak koji bi objašnjavao o kakvom je uredu riječ. A u tom je uredu bilo mnogo ljudi – dobrovoljaca.
U ljeto 1932. Weimarska Republika bila je na rubu sloma. Svaki treći Nijemac bio je nezaposlen, ulice su bile poprište političkog nasilja, a Hitlerovi nacionalsocijalisti upravo su postali najjača parlamentarna stranka, ali bez potrebne većine koja bi im zajamčila vlast i kancelarski položaj, na kojem je uporno inzistirao njihov vođa Adolf Hitler.
Izbijanje Španjolskog građanskog rata je, u svojoj biti, bila logična kulminacija svih društvenih, ekonomskih, teritorijalnih, ideoloških, socijalnih i vjerskih silnica koje su više od jednog stoljeća razdirale španjolsko društvo iznutra.