Projekt je započet 2013. godine uz financijsku potporu Grada Zagreba, a ideja samog projekta je jednostavna: pokazati da se koncept javnog i privatnog mogu prožimati u posredovanju literature. Bez pompoznosti i zamišljene i(li) stvarne granice između autora i čitatelja, već u dijaloškom propitivanju bitnih suvremenih književno-društvenih tema. Do kraja 2013.godini u sklopu projekta”Europea u Dvorištu” Zagreb su posjetili renomirani i nagrađivani europski autori, čije su nastupe vodili i u njima sudjelovali mnogi sudionici hrvatske književne scene. Zbog interesa javnosti i medija, u 2014. godini Europea u Dvorištu otići će još korak naprijed i dobiti strukturu međunarodnog književnog festivala. Cilj Europee u Dvorištu ostaje jasan a to je prezentiranje istaknutih europskih pisaca i njihovih djela zagrebačkoj publici. I sljedeće godine riječ će biti o naslovima renomiranih autora, od kojih su mnogi dobitnici glavnih europskih književnih nagrada.
Andrićev jedinstveni dnevnik insomnije bilježi što se sve zbiva u čovjeku u gluhim noćnim satima kada san ne dolazi na oči. Nesanica je prikazana kao posebno psihološko stanje koje se razlikuje i od spavanja i od snivanja i od potpune budnosti. Ono je „negde na polovini puta između sveta živih i sveta pokojnika, oba podjednako blizu i daleko“.
Netko sam drugi je veličanstveni hipnotički roman o prirodi ljubavi, umjetnosti, Bogu, alkoholizmu, prijateljstvu i prolasku vremena. To je i roman o smrti, ali i o tome kako je to biti živ – o toplini psa u krilu, o užitku samotne automobilske vožnje ili okusu kajgane sa slaninom.
Bio sam uvjeren da nikad neću hodočastiti u Santiago de Compostela, unatoč tomu što su me tu i tamo nagovarali, a onamo su po nadahnuće išli i Ernest Hemingway, Paulo Coelho, Shirley MacLaine i Martin Sheen. No s Janjom Vidmar i njezinim književnim junacima sad sam ipak prošao Putom svetog Jakova.
Nomatkinja je biografska je priča o Ayaaninom fizičkom i emocionalnom putovanju u slobodu - tranziciji iz plemenskog mentalnog sklopa koji strogo nadzire svaku žensku misao i postupak u život slobodnog i ravnopravnog pripadnika otvorenog društva.
Starac slikar i udovac Asle živi svoj samotnički život na jugozapadnoj obali Norveške. Njegovi su jedini prijatelji ribar Asleik i galerist Beyer. U Bjorgvinu živi još jedan Asle, također slikar, ali usamljeni alkoholičar.
Nulti meridijan je autobiografski, putopisni roman koji se oslanja na Šalkovićevo devedeset i sedam dana dugo putovanje oko svijeta. U tom je periodu putovao Rusijom, Mongolijom, Kinom, Korejom, Japanom, Filipinima, Malezijom, Singapurom, Indonezijom, Australijom, Novim Zelandom, Čileom, Antarktikom, SAD-om te karipskim državama.
Autori razgovaraju o jednom Bogu i mnogim bogovima, o toleranciji, traženju jedine istine, o vjeri, o tome što je religijska spoznaja, o odnosima između Boga i čovjeka, o ulozi slučaja u životu, o svojim učiteljima, a na kraju i o nadi. Stanisław Obirek ne skriva da je u zamislima Zygmunta Baumana pronašao potvrdu mnogih svojih razmišljanja.
Planirajući godinama ovu knjigu Visković se opredjeljuje za formu u kojoj njegov život i zbivanja u njemu ne bi bili stavljeni u prvi plan – naši se životi ostvaruju u relaciji s drugima: pišući o drugima, možemo govoriti o sebi, o tome kako se životi drugih odražavaju u našim životima i koja je naša uloga u njihovim životima.
Utemeljitelji Sjedinjenih Država izvlačili su pouke iz povijesti koju su poznavali. Pribojavajući se mogućnosti da se demokratska republika kakvu su zamislili uruši, proučavali su pad drevnih demokratskih sustava i republika i njihovo pretvaranje u oligarhije i carstva.
U knjizi O zapadnjačkome terorizmu Noam Chomsky, intelektualac, politički aktivist i disident poznat širom svijeta, razgovara o zapadnjačkoj moći i propagandi s filmskim producentom i istraživačkim novinarom Andreom Vltchekom. U tom razgovoru isprepleću se povijesne činjenice i osobna iskustva dvojice sugovornika koja su ih i navela na to da život posvete...
U knjizi koja obuhvaća teme od svetog Augustina do alkoholizma, preko Tome Akvinskog i Thomasa Manna do Shakespearea i holokausta, Eagleton promišlja strašan položaj onih ukletih duša koje naizgled uništavaju bez ikakva razloga. Pritom postavlja čitav niz zanimljivih pitanja: Je li zlo doista oblik ništavila? Zašto se ono pokazuje toliko glamuroznim i...
Na stablu, na svakom stablu, pa i na stablu života, životopisa nalaze se cvjetovi i pupoljci i tako se pod uopćenim riječima nalaze sasvim određeni podrobni sadržaji. Hoće li se ti pupoljci otvoriti, procvjetati? ...