Boris Beck u ovoj knjizi sabire svoja mnoga i raznolika znanja te ih udružuje sa svojim vrhunskim stilom, obilježenim pronicljivim i duhovitim zaključcima, ali usredotočen na jednu temu – sve se vrti oko razumijevanja i tumačenja interneta.
Knjiga Antuna Paveškovića "Književnost i povijest" donosi književnopovijesne studije o odnosu književne, kulturne i opće povijesti, a sastoji se od četiriju tematski koherentnih cjelina: "Historiografske percepcije", "Monografski aspekti", "Gundulić u svjetlu književne antropologije" i "Drevni i moderni glasi".
U knjizi Prouke i portreti Mirka Tomasovića valja uz marulološke teme istaknuti i autorovu polemičnost prema sustavnom omalovažavanju hrvatske tradicije s jedne strane hrvatske renesanse u radovima nekih talijanskih kroatista iredentističkih nagnuća, a s druge strane hrvatskoga romantizma u našoj akademskoj i književnoj zajednici.
U knjizi "Kroatološki ogledi" donose se radovi vezani uz književnoznanstveni projekt Hrvatski književni povjesničari slijede prilozi u kojima se komentira međunarodno priznanje hrvatskoga jezika ostvareno godine 2008
Lutkarstvo i kazalište lutaka možemo opisati kao sintezu različitih umjetničkih izraza jer u sebi objedinjuju jedinstvo doživljaja pokreta, likovnosti, glazbe, drame, plesa i književnosti te potiču stvaralaštvo, maštu, razvoj estetskih i kulturnih vrednota kako kod djece, tako i kod odraslih.
Jedno od najljepših i najnapetijih djela austrijskoga autora Lea Perutza. „Knjiga za besane noći, knjiga koja ih stvara.“ Richard A. Bermann„Znaj da stvari koje su se dogodile nikada nemaju kraj.“ To 1532. u Firenci kaže liječnik i kemičar Salimbeni.
U ovoj angažiranoj akademskoj sintezi naslovljenoj "Mediji i publike u svakodnevnom životu", autor knjige Zlatan Krajina problematizira činjenicu da sve više postajemo publikama medija i onda kada to ne biramo biti, stvarajući tako svijet s mnogo interakcije i malo odgovornosti.
Knjiga se sastoji od četrnaest radova: povijesni raspon na koji se oni odnose iznosi preko 150 godina, od prvih radova M. Cihlara Nehajeva do recentnih djela hrvatske prozne produkcije (romani K. Novaka, I. Prtenjače, O. Savičević Ivančević, D. Karakaša…).
ZEUS (Zapovjedni ešalon upravitelja svemira) s Olimpa okupira Itaku i ondje montira industrijska postrojenja koja uništavaju prirodu protiv čega se Odisej pobuni. Njegov otac Sizif s Tantalom radi u HEFEST-u, olimpskoj biotehnološkoj tvornici u kojoj se proizvode ljudski organi i androidi poput Pandore...
Roman "Posljednja noć velikog pripovjedača" Borisa Becka je fikcionalizirana biografija Ezopa, antičkog pripovjedača poznatog najviše po basnama, ali on je bio i autor politički angažirane proze te je zbog toga bio i umoren.
Knjiga "Potemkinove ruševine" sadrži eseje Borisa Becka grupirane oko velikih društvenih tema 2020. godine u Hrvatskoj – epidemije i potresa u Zagrebu – koje se razmatraju u svojim prirodnim ishodištima, biološkim i geološkim, ali i u svim njihovim utjecajima na politiku, kulturu i svakodnevni život.
Ovdje ju u hrvatskom prijevodu donosimo u toj istoj njezinoj unutarnjoj strukturi i rasporedu, koju je priredio Marko Trogrlić, te uz njegovu Uvodnu studiju na početku knjige. Djelo obiluje čvrstom argumentacijom koja se temelji na prvorazrednim izvornim arhivskim vrelima.