Umjetnički život franjevačke provincije Bosne Srebrene u baroknim je stoljećima (XVII. i XVIII.) snažno obilježen povijesno–političkom pripadnošću toga područja Osmanskome Carstvu pa stilske novine i utjecaje prima posredno, različitim kapilarnim dotocima, a ne »revolucionarnom« promjenom stila.
Bečki kongres 1814./1815. godine (zasjedao od 18. rujna 1814. do 9. lipnja 1815.) predstavlja završetak jednog burnog razdoblja europske povijesti koje je započelo Francuskom revolucijom 1789. godine. Upravo će, nakon gotovo 20 godina ratovanja s Napoleonom u više protufrancuskih koalicija, rezultati ovog Bečkog kongresa iz 1815. donijeti Europi mir za...
Redakcija, uvod i komentari: A.E. Majkapar Dvoglasne invencije ili kako ih je Bach nazivao i sinfonije, neizostavan su repertoire u školovanju pijanista.
Pripovijetke u ovoj knjizi potječu iz hrvatske usmene narodne književnosti. Čine ih bajke, predaje, anegdote i basne. Na suvremeni književni jezik prepričane su s izvornih govora i dijalekata, a neke su tek jezično dorađene kako bi bile primjerene i razumljive dječjem uzrastu
Knjiga "Hrvatske zemlje od starijega kamenog do bakrenog doba" obuhvaća razdoblje od prve pojave čovjeka na tlu današnjih hrvatskih zemalja u starije kameno doba pa do razvoja prvih metalurških zajednica u bakreno doba.
Građa obrađena u ovoj knjizi obuhvaća vrlo širok vremenski raspon - od prapovijesti, preko grčke kolonizacije do rimske vladavine. Knjiga predstavlja sintezu povijesti hrvatskih zemalja u antičko doba, od grčke kolonizacije do dolaska Dioklecijana na carsko prijestolje...
Knjiga donosi pregled povijesti naših krajeva od dolaska na prijestolje cara Dioklecijana (284) do smrti cara Justinijana (565), neposredno prije masovnije pojave Slavena u našim krajevima. To je vrijeme preobrazbe antičke civilizacije u ranosrednjovjekovnu, koje predstavlja transformaciju sličnu onoj koju su prošle druge europske zemlje...
Stroj za dušu zbirka je pronicljivih i duhovitihtekstova autora koji se afirmirao kao vodeće ime hrvatskog eseja, spajajući enormnu obrazovanost i informiranost s političkim i društvenim analizama.
Temeljno obilježje dokumentarne književnosti je njezina rascijepljenost između fikcionalnog i faktografskog diskurza jer pozivanjem na status dokumentarnoga polaže pravo na neupitnu autentičnost činjeničnog materijala, no istovremeno počiva na klasičnim književnim postupcima korištenja te građe, počevši od selekcije i montaže do fikcionaliziranja dokumenata.