U svom veličanstvenom eseju o Kafki (Nada i apsurd u djelu Franza Kafke) Albert Camus piše: Sva Kafkina umjetnost sastoji se u tome da se čitatelja iznova primora na čitanje. Njegovi raspleti ili odsutnost raspleta potiču na objašnjenja koja nisu jasno iznesena i koja zahtijevaju, kako bi se doimala osnovanim, da se priča pročita pod novim kutom.
…Marinkovićevi binomi: strah i smrt, zbilja i san, fratrić iz novicijata i biskup, pisac i žandar, cvrčak i mrav, razum i osjećaj, dobro i zlo, blagost i grubost, mladost i starost, umjetnost i obrt, najbolje su se mogli predstaviti slikom ruku, Lijeve i Desne, različitih a povezanih i na kraju dovedenih u istost, u točku u kojoj dijelovi binoma mogu...
"Šest likova traži autora" (Sei personaggi in cerca d'autore) jedno od njegovih najpoznatijih djela Luigija Pirandella, koje je izazvalo silne polemike kada je 1921. prvi puta izvedeno. Prethodno zamišljeno kao roman, autor ga je stvarao punih pet godina.
Molièreova djela igraju se na svjetskim pozornicama već više od 300 godina. Škrtac (L’ Avare, 1668.), komedija u pet činova, i danas je jedna od najizvođenijih komedija njegova svevremenskog opusa. Harpagon, legendarni lihvar, ostaje vječno zarobljen u svijetu materijalnih vrijednosti i ništa ga ne može odvojiti od bezgranične želje da vidi svoj dragi novac.
Je li moguće umrijeti sretnu smrt? To je središnje pitanje Camusova začuđnog prvog romana, objavljenog tek 11 godina poslije njegove smrti. Priča o mladom Mersaultu koji prkosi pravilima društva tako što počini ubojstvo i izbjegne kaznu, zatim eksperimentira s drugačijim načinom života i konačno umire kao sretan čovjek
Od samog naslova pa do posljednjih stranica knjige sam svjetionik je u središtu. On je tu i predmet i znak i simbol.
Ova srednjovjekovna legenda ostaje trajno nadahnuće do današnjih dana - slavna Wagnerova opera Tristan i Izolda 1865., film Vječni povratak Jeana Cocteaua 1943. te film Tristan i Izolda Kevina Reynoldsa 2006.
Jedna od najpoznatijih Plautovih komedija je "Aulularia" – naslov joj se doslovno prevodi kao "Ćup sa zlatom", a na hrvatski je prevedena pod naslovima "Tvrdica", "Škrtac" i "Ćup". Nije poznato koja joj je točno grčka komedija uzor, ili ona nije sačuvana. Priča prati starog škrtca Eukliona koji pronalazi ćup sa zlatom i neprestano bdije nad njime.